Slanje novca porodici
Kako jeftino i sigurno slati novac u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju i BiH: SEPA, međunarodne doznake, servisi za slanje novca i skrivene marže.
Mnogi od nas redovno šalju novac roditeljima, djeci ili rodbini kod kuće. Koliko ćete platiti zavisi najviše od toga u koju zemlju šaljete, u kojoj valuti i preko koga. Razlika između najskupljeg i najjeftinijeg načina može biti nekoliko desetina eura godišnje, a kod većih iznosa i mnogo više. Ovaj vodič objašnjava šta važi u oktobru 2026. za Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Tri osnovna načina
- Bankovna doznaka (Überweisung) s vašeg austrijskog računa na račun primaoca. Za države u području SEPA (jedinstveno područje plaćanja u eurima) ide brzo i jeftino. Za ostale države ide kao međunarodna doznaka, često uz veće naknade.
- Servisi za slanje novca (Geldtransfer), preko aplikacije ili u poslovnici. Primalac dobija novac na račun ili u gotovini.
- Gotovina koju nosite sami ili šaljete po nekome. Ovo je najrizičnije i nije preporučljivo.
Šta važi za koju zemlju
Hrvatska
Hrvatska je u EU i koristi euro. Doznaka u eurima u Hrvatsku po pravilima EU ne smije koštati više od iste doznake unutar Austrije. Od 9. oktobra 2025. banke u EU moraju nuditi i trenutnu doznaku (Echtzeitüberweisung), koja stiže za desetak sekundi i ne smije biti skuplja od obične.
Crna Gora
Crna Gora je u SEPA području od 5. oktobra 2025. Doznake u eurima idu SEPA putem, brže i u pravilu jeftinije nego ranije. Pravilo EU o istoj cijeni kao u zemlji ne važi automatski izvan EU, pa provjerite cjenovnik svoje banke.
Srbija
Srbija je primljena u SEPA 2025, a banke u Srbiji primjenjuju SEPA doznake u eurima od 5. maja 2026. Novac šaljete u eurima na devizni račun primaoca. Banke u Srbiji najavile su niže naknade, ali ih Narodna banka Srbije nije propisala, pa uporedite cijene na obje strane.
Bosna i Hercegovina
BiH još nije u SEPA. Centralna banka BiH je zahtjev za članstvo predala 6. avgusta 2026, ali odluka i početak primjene se tek čekaju. Do tada doznaka iz Austrije u BiH ide kao međunarodna (SWIFT) doznaka. Naplaćuju je vaša banka, a često i banka primaoca ili posrednička banka.
Koliko košta
Ukupna cijena ima dva dijela: naknadu i maržu na kurs, razliku između kursa koji dobijete i stvarnog tržišnog kursa. Marža se često ne vidi, ali je stvarni trošak.
Prema podacima Svjetske banke (Remittance Prices Worldwide, treći kvartal 2025, prije uvođenja SEPA u Srbiji), slanje oko 140 eura iz Austrije koštalo je u prosjeku:
- u BiH oko 6,6 % iznosa, a kod banaka između oko 6 % i 14 %;
- u Srbiju oko 5,3 % iznosa, kod servisa za slanje novca između oko 3,6 % i 4,9 %, a kod banaka između oko 6 % i 14 %.
Ove brojke pokazuju odnose, ne tačne današnje cijene. Kod manjih iznosa fiksna naknada čini veliki procenat, pa je jeftinije slati rjeđe veće iznose nego često male.
Korak po korak
- Pitajte primaoca za tačne podatke: ime i prezime kako stoji u banci, IBAN, naziv i BIC (SWIFT) banke, i da li račun prima eure.
- Uporedite ukupni trošak. Pogledajte koliko primalac na kraju dobija, a ne samo naknadu. Uporedivač Svjetske banke (remittanceprices.worldbank.org) pokazuje cijene po zemljama.
- Kod međunarodne doznake izaberite ko plaća troškove. Opcija SHA znači da svako plaća svoju banku, OUR da vi plaćate sve, a BEN da sve plaća primalac.
- Pošaljite i sačuvajte potvrdu. Kod SEPA doznake u eurima vaša banka prije slanja provjerava da li ime primaoca odgovara IBAN-u i upozorava vas ako ne odgovara.
- Javite primaocu referencu ili broj transakcije, posebno kod servisa gdje se novac podiže u gotovini.
Česte greške
- Gledanje samo naknade. “Bez naknade” često znači lošiji kurs.
- Pogrešan IBAN ili ime. Kod nekih država novac se vraća tek nakon više dana, uz troškove.
- Slanje na devizni račun u pogrešnoj valuti, pa se novac dva puta mijenja.
- Slanje novca osobi koju poznajete samo s interneta ili koja vas požuruje. To je najčešći oblik prevare. Provjerite i da je servis ovlašten, u registru austrijske finansijske nadzorne agencije (FMA).
- Nošenje velikih iznosa gotovine preko granice bez prijave. Pri izlasku iz EU gotovina od 10.000 eura ili više mora se prijaviti carini.
Česta pitanja
Plaća li primalac porez na novac koji šaljem?
Za uobičajenu pomoć porodici u pravilu ne, ali pravila zavise od zemlje primaoca. Za veće iznose (poklon, kupovina stana) pitajte banku ili poreznog savjetnika u toj zemlji.
Mogu li izdržavanje porodice odbiti od poreza u Austriji?
Uglavnom ne. Izuzetak je izdržavanje djece; za djecu izvan EU dio se može priznati kao izvanredni trošak. Vidi Familienbonus Plus i porezne olakšice za djecu.
Treba li mi poseban račun?
Ne, dovoljan je običan tekući račun. Ako ga još nemate, vidi Otvaranje računa u banci.
Važne riječi na njemačkom
| Njemački | Značenje |
|---|---|
| Überweisung | bankovna doznaka |
| Auslandsüberweisung | doznaka u inostranstvo |
| Echtzeitüberweisung | trenutna doznaka |
| Empfänger | primalac |
| Spesen | troškovi, naknade |
| Wechselkurs | kurs |
| Geldtransfer | slanje novca preko posebnog servisa |